Itulau Amata / tesi / John Goodenough: Nobel Laureate ma Paionia o Lithium Battery Technology

John Goodenough: Nobel Laureate ma Paionia o Lithium Battery Technology

29 Nov, 2023

By hoppt

O John Goodenough, o le na mauaina le Nobel Prize i le 97 o ona tausaga, o se molimau i le fuaitau "Goodenough" - ioe, ua sili atu o ia nai lo na o le "lelei" i le mamanuina o lona olaga ma lona taunuuga faaletagata.

Na soifua mai i le aso 25 o Iulai, 1922, i le Iunaite Setete, na tuua toʻatasi Goodenough. O le taufaamataʻu faifaipea o le teteʻa i le va o ona matua ma se uso matua o loʻo popole i lona lava olaga na taʻitaʻia ai Goodenough e masani ona maua le mafanafana i le nofo toʻatasi, ma naʻo lana taifau, o Meki, e faʻatasi. O le tauivi ma le dyslexia, o lana aʻoaʻoga sa leʻi iloga. Ae ui i lea, o lona alofa mo le natura, na atiina ae i le taimi o ana feoaʻiga i le togavao, puʻeina butterflies ma groundhogs, faʻaleleia le naunau e suʻesuʻe ma malamalama i mea lilo o le lalolagi masani.

O le leai o se alofa fa'atama ma feagai ai ma le tete'a a ona matua i le taimi o ana tausaga taua i le aoga maualuga, na naunau ai Goodenough e sili atu i le aʻoga. E ui lava i faigata tau tupe ma le tau fa'atauva'a o galuega faavaitaimi e totogi ai lana a'oga i le Iunivesite o Yale, ae sa ia fa'apalepale pea i tausaga o lona a'oa'oga, e ui ina leai se fa'aa'oa'oga manino.

Na suia le olaga o Goodenough ina ua ia tautua i le US Air Force i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, mulimuli ane suia e tuliloa lana miti i le faasaienisi i le Iunivesite o Chicago. E ui lava i le masalosalo muamua mai ana polofesa ona o lona matua, e leʻi faʻavaivaia Goodenough. O ana suʻesuʻega faafomaʻi i le fisiki i le Iunivesite o Chicago ma mulimuli ane 24-tausaga i le MIT's Lincoln Laboratory, lea na ia suʻesuʻeina ai le lithium-ion movement i solids ma suʻesuʻega faʻavae i solid-state ceramics, na faataatia ai le faavae mo ana mea e ausia i le lumanaʻi.

Malo lava i lana auaunaga
Malo lava i lana auaunaga

O le faʻalavelave suauʻu o le 1973 na faʻataʻitaʻia ai le taulaiga a Goodenough i le teuina o le malosi. I le 1976, i le lotolotoi o le pa'u o le paketi, na ia siitia atu ai i le Iunivesite o Oxford's Inorganic Chemistry Laboratory, ma faailogaina ai se suiga taua i lana galuega i le 54 o ona tausaga. O iinei, na ia amata ai lana galuega suatia i luga o maa lithium.

O suʻesuʻega a Goodenough i le faaiuga o le 1970s, o se taimi na amata ai ona lauiloa oloa faʻaeletoroni, sa taua tele. Na ia fausia se maa lithium fou e faʻaaoga ai le lithium cobalt oxide ma le graphite, lea e sili atu ona faʻapipiʻi, e maualuga atu le gafatia, ma sili atu le saogalemu nai lo lomiga muamua. O lenei mea fou na suia ai tekinolosi maa lithium-ion, faʻaitiitia ai tau ma faʻaleleia le saogalemu, e ui lava na te leʻi maua ni tupe mama mai lenei pisinisi e tele-piliona-tala.

Goodenough's doctoral supavaisa, physicist Zener
Goodenough's doctoral supavaisa, physicist Zener

I le 1986, toe foʻi atu i le US, Goodenough na faʻaauau lana suʻesuʻega i le Iunivesite o Texas i Austin. I le 1997, i le 75, na ia mauaina ai le lithium iron phosphate, o se mea e sili atu le taugofie ma le saogalemu o le cathode, faʻateleina le faʻalauteleina o tekonolosi eletise feaveaʻi. E oo lava i le 90, na ia suia lana taulaiga i maʻa malo-malo, faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga ma tuliloaina i le olaga atoa.

Manuia i le Iunivesite o Oxford
Manuia i le Iunivesite o Oxford

I le 97, ina ua ia mauaina le Nobel Prize, e le o le iuga lea mo Goodenough. O loʻo faʻaauau pea ona galue, faʻamoemoe e fausia se maa sili mo le teuina o le malosi o le la ma le matagi. O lana va'aiga o le va'ai lea i se lalolagi e leai ni fa'amu afi, o se miti na te fa'amoemoe e fa'ataunu'uina i lona olaga atoa.

O le malaga a John Goodenough i le olaga, ua faailogaina i le aʻoaʻoina faifaipea ma le faatoilaloina o luitau, ua faʻaalia ai e le o tuai ona ausia le tulaga sili. O loo faaauau pea lana tala a o ia tulituliloaina le poto ma mea fou.

close_white
lata

Tusi su'esu'ega iinei

tali i totonu ole 6 itula, so'o se fesili e talia!